Koliko je potrebno da se zaspi (i zašto)?

Točan odgovor: Između 10 i 20 minuta

Ovisno o vašoj dobi i načinu života, prosječnoj osobi treba od deset do šezdeset minuta da zaspi. U današnjem svijetu društvenih medija i tehnologije ljudima je lako izgubiti pojam o vremenu. Uz korištenje telefona ili računala noću, osoba je stalno izložena jakom svjetlu koje može otežati tijelu da zna kada je vrijeme za spavanje. 

Iako mnogi čimbenici mogu uzrokovati poteškoće u uspavljivanju, kao što su stres, tjeskoba, konzumacija kofeina tijekom dana itd., mnogi ljudi ne shvaćaju da imaju kontrolu nad okruženjem u spavaćoj sobi. 

Koliko je potrebno da se zaspi?

Količina vremena potrebna da se zaspi može ovisiti o osobi. Na primjer, djeci obično treba manje vremena nego odraslima. Iako se njihove potrebe mogu razlikovati od potreba odrasle osobe, mnogi čimbenici utječu na to koliko je vremena potrebno da se zaspi, kao što su dob osobe i razina pospanosti prije nego što počne spavati. 

Međutim, potrebno je od 10 do 20 minuta da zaspite. Trajanje također ovisi o vanjskim čimbenicima poput onoga što je netko radio tijekom dana ili poremećaja u njihovom cirkadijalnom ritmu.

Studija je pokazala da kada se ljude pita kada se sjećaju da su zaspali nejasno se sjećaju da su zaspali oko osam sati po noći.

Početak sna traje oko 10 do 20 minuta. Međutim, to uvelike ovisi o tome koliko je osoba umorna i okolini u kojoj spava (tj. tama, razina buke, sobna temperatura).

Deset minuta nakon padanja u san je vrijeme kad prirodne kemikalije koje izazivaju san u tijelu (kao što je serotonin) dosegnu najveću koncentraciju u nečijem mozgu; zato se u ovom razdoblju čini kao da se ide “ravno u zemlju Nod”. 

Ove kemijske koncentracije rastu različitim brzinama ovisno o dobi – novorođenčad doživljava najveće promjene u ciklusima noć/dan jer moraju rasti kako bi stvari postale složenije. Ove fluktuacije mogu utjecati na kvalitetu sna ako se ne odvoji dovoljno vremena za svaku fazu sna prije prijelaza.

Zašto bi zaspanje trajalo toliko dugo?

Prvo, treba znati da je normalno da je potrebno oko 10-20 minuta da zaspite, a tijelu treba vremena da opusti mišiće i pripremi područje za spavanje.

Ako je nečije vrijeme stalno puno duže od 20 minuta, to bi moglo biti posljedica nekog temeljnog stanja kao što je opstruktivna apneja za vrijeme spavanja ili sindrom nemirnih nogu; u tim slučajevima posjetite liječnika radi mogućnosti liječenja. 

Ako situacija nije povezana s temeljnim stanjem, već samo s čistom tvrdoglavošću s nečije strane, pokušajte dati prednost boljem odmoru osiguravajući da svaki sat prije spavanja ima manje stimulacije – uopće ne koristite TV ili telefon. 

Nesanica je poremećaj spavanja koji može utjecati na ljude na različite načine. Najčešći tip nesanice je borba da zaspite ili rano buđenje, nakon čega slijede problemi s ponovnim spavanjem. 

Nesanica može biti posljedica stresa i čimbenika načina života kao što su neredoviti radni rasporedi ili korištenje stimulansa prije spavanja. Ove dvije stavke pridonose tome da živčani sustav bude aktivniji, što onemogućuje da se čovjek dovoljno opusti da bi se spavalo lako. 

Osim toga, kofein povećava proizvodnju adrenalina i norepinefrina u tijelu, što otežava opuštanje kad ode u krevet nakon što je popio šalicu kave, čaja ili bilo kojeg drugog napitka s kofeinom rano tijekom dana. 

Zaspati je kada nečije tijelo prijeđe u stanje mirovanja kako bi se popravili mišići, kosti i unutarnji organi; smanjenje razine hormona poput kortizola također pomaže u regulaciji razine šećera u krvi.

Zaključak

Studije pokazuju da ljudi koji ne spavaju dobro imaju veću vjerojatnost da će doživjeti srčanu bolest nego oni koji se dobro odmaraju. 

Druge studije pokazuju da dobar san pomaže u zaštiti mozga od bolesti povezanih s Alzheimerom stabiliziranjem dubljih valova sna koji su odgovorni za regulaciju moždane aktivnosti povezane s kodiranjem memorije i zadržavanjem u takozvanom 'SWS' ili usporenom spavanju.

Padanje u san također ima psihološku korist za potrošače jer poboljšava raspoloženje i smanjuje stres kroz povećanu razinu serotonina, zbog čega se osjećamo svježi kad se sljedećeg jutra probudimo. Pobrinite se da dobro spavate kako biste bili zdraviji.

Reference

1. https://academic.oup.com/aje/article/154/1/50/117333?login=true 

2. https://www.nature.com/articles/nature02223?source=post_page—————————