Točan odgovor: jedna do tri stranice
Prolog, napisan kao prolog, odnosi se na uvodni dio drame, priče, romana, filma ili pjesme. Prolog predstavlja i utvrđuje situaciju i pruža pozadinske pojedinosti priče. Ponekad se prolog koristi i za povezivanje priče ili pjesme s njenim nastavkom.
Prolog se povijesno koristio u raznim predstavama, a prolog je uveden uglavnom preko osobe koja nije bila dio predstave. Prolozi se naširoko koriste u opisivanju romantičnih scenarija jer je izvrsna poetska odjeća za dodavanje pozadine romantičnoj priči kako bi se čitatelj zainteresirao od samog početka.
Koliko bi trebao trajati prolog?
Prolozi se koriste u nedramskoj fikciji. Razni pjesnici i pripovjedači koriste se različitim pjesničkim sredstvima dok pišu proslov. Dobra je praksa da prolog ne bude predug ili previše složen da bi ga čitatelj mogao razumjeti jer mu može dosaditi i može ostaviti priču ili pjesmu između. Posao pisca je povezati čitatelja s računom jer ima mnogo pjesama i priča dostupnih za čitanje, a nitko ne voli čitati nešto vrlo neprofesionalno.
Kada čitatelj pročita prvi dio priče ili prvu strofu pjesme, očekuje da će se smjestiti u priču. Također, čitatelju može biti teško razumjeti je li nešto novo dodano usred priče, a to može odvratiti čitatelja od glavnog konteksta priče. Prolozi se također koriste za pružanje raznih informacija o priči. Epilog je suprotan prologu i koristi se u završnom dijelu da bi se priči dao nekoliko završnih detalja.
Vrsta pisanja | Duljina prologa |
pjesma | Najviše jednu dob |
Priča | Najviše dvije stranice |
Roman | Dvije do tri stranice |
Prolog je kratak, a pjesma sadrži prolog od najviše jedne stranice. Priče su duže od pjesama, a prolog priče ne smije biti duži od dvije stranice. Prolog a roman malo je duža jer su romani vrlo dugi, a ključno je pravilno predstaviti priču čitatelju; dakle, ima dvije do tri stranice.
Zašto je prolog tako dugačak?
Duljina prologa ovisi o perspektivi pisca i onome što pisac želi prenijeti čitatelju kao uvodnu informaciju. Nekoliko pisaca voli držati prolog pomalo uvrnutim kako bi izazvali više interesa za priču. U današnje vrijeme većina priča ili pjesama počinje scenom iz kritične točke priče, a zatim se preostala priča ispriča u retrospektivi. Taj je trend sada postao uobičajena praksa među piscima.
Ponekad pisac uvodi percepciju treće osobe, a zatim iznosi priču. Pisci smatraju da je ovo ispravan način da se čitatelju omogući razmišljanje iz perspektive pisca jer bi uvod bilo kojeg od glavnih likova priče mogao biti pristran. Personifikacija se također naširoko koristi u prologu jer pisac ponekad nastoji diktirati priču uz pomoć predmeta ili tvari, i tako je personificira.
Ne smatra se dobrom praksom davati puno informacija u prologu jer to produljuje prolog i čini priču vrlo dosadnom. Također je važno u prolog uvesti samo one dijelove koji će se odvijati u priči, jer mnogi pisci pišu prolog kako bi stvorili atmosferu za priču. Ipak, prolog zapravo nikad ne dolazi u priču.
Zaključak
Sve u svemu, može se zaključiti da se prolog koristi za predstavljanje priče ili pjesme čitatelju. Također se koristi za povezivanje priče s njenim nastavkom. Na piscu je da odluči koliko će prolog biti dugačak, ali on je vrlo kratak. U prosjeku, prolog ima jednu do tri stranice, ovisno o sadržaju.
Pisci također često koriste personifikaciju u prologu. Produženi prolog čini priču dosadnom i nije preporučljivo davati puno uvida o tome što slijedi u prologu.
Ovo je djelo prilično prosvjetljujuće i služi kao poticaj i ambicioznim i iskusnim piscima da razmotre ulogu prologa u svom djelu.
Ne mogu se više složiti. Prolozi su važan aspekt pripovijedanja i ovaj članak rasvjetljava njihov značaj.
Ovaj članak pruža iscrpno objašnjenje o tome što je prolog i njegova svrha. Dobro je napisan i informativan.
Slažem se, pisac je odlično objasnio koncept prologa.
Od posebne su pomoći propisane duljine prologa na temelju vrste pisma. To je vrijedna smjernica za pisce.
Smatram da je raščlamba duljine prologa za svaku vrstu pisma vrlo informativna i praktična.
Definitivno, postojanje jasnih smjernica o duljini prologa može pomoći piscima da učinkovito strukturiraju svoje pripovijesti.
Uključivanje zaključka jezgrovito sažima ključne točke o prolozima, pružajući čitateljima jasan zaključak.
Cijenim kako zaključak uredno povezuje glavne ideje o kojima se raspravlja u članku.
Doista, zaključak učinkovito sažima bit uvida u članku o prolozima.
Ovaj članak pruža vrijedan uvid u svijet prologa, nudeći smjernice o njihovoj idealnoj duljini i sadržaju.
Ovaj članak stručno ocrtava čimbenike koje treba uzeti u obzir pri određivanju duljine prologa i njegovog utjecaja na čitateljevo iskustvo.
Potpuno se slažem. Dobro osmišljen prolog može dati ton cijeloj pripovijesti.
Članak je od velike pomoći u razumijevanju uloge i značenja prologa u različitim oblicima književnosti.
Apsolutno, bitno je da pisci shvate nijanse prologa kada pišu svoje priče ili pjesme.
Ovaj članak služi kao vrijedan izvor za svakoga tko želi shvatiti značaj i primjenu prologa u književnosti.
Doista, pruža sveobuhvatno razumijevanje toga kako prolozi doprinose ukupnom iskustvu pripovijedanja.
Uvid u različite tehnike korištene u prolozima fascinantan je i produbljuje razumijevanje književnih sredstava.
Apsolutno, članak zadire u zamršenost prologa, obogaćujući perspektivu pisaca i čitatelja.
Odjeljak o tome zašto bi prolog trebao biti određene duljine pruža solidno obrazloženje koje bi pisci trebali razmotriti kada planiraju svoj rad.
Da, razumijevanje razloga koji stoje iza duljine prologa presudno je za održavanje angažmana čitatelja.