Točan odgovor: Do 30 sekundi
Ljudsko pamćenje doista je fascinantno i može se općenito klasificirati u dvije kategorije, a to su dugoročno pamćenje i kratkoročno pamćenje. Dugoročno pamćenje je ono koje koristimo za prisjećanje informacija na ispitima i slično, dok je kratkoročno pamćenje radno pamćenje.
Tri glavne karakteristike kratkoročnog pamćenja su ograničeno vrijeme i pohrana, što znači da je ono prisutno u prvom planu do 30 sekundi. Čak je i tada vrlo krhak i samo oko pet do devet elemenata može se pohraniti u kratkoročnu memoriju. Kodiran je prvenstveno putem akustike gdje se čak i vizualna informacija prevodi u zvukove.
Koliko dugo traje kratkoročno pamćenje osobe?
Kratkoročno pamćenje je vrlo važno jer nam pomaže u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti, na primjer, ovo pamćenje nam pomaže recitirati ili ponoviti nešto što smo upravo čuli, možda telefonski broj ili bilo koju informaciju. Ovo sjećanje ostaje u umu negdje između 20 do 30 sekundi, nakon čega se ili zaboravi ili promijeni u dugoročno pamćenje putem ponovljenog ponavljanja. Ovisi o frontalnim i parijetalnim režnjevima mozga i ovdje se informacije pohranjuju u zvučnom kodu.
Tri su operacije za koje je odgovorno kratkoročno pamćenje, a to su ikonične, a to je sposobnost pohranjivanja slika, akustična, glavna u kojoj se informacije pohranjuju u akustičnom kodu. Konačno je radna memorija iako se više koristi naizmjenično s kratkoročnom memorijom, no one nisu iste. A ono što je još fascinantnije kod radnog pamćenja je to što je fleksibilno, dinamično i može se raznim vježbama pretvoriti u dugotrajno pamćenje, dok kod kratkoročnog možemo samo pohraniti dijelove informacija bez ikakve manipulacije.
U sažetku:
| Značajke | Kratkotrajno pamćenje |
| Upornost | Vrlo kratko, do trideset sekundi. |
| pristup | Odmah |
| Kapacitet | Ograničeno, možemo se prisjetiti samo sedam stavki (Millerov zakon) |
| Ulazni | Vrlo brzo |
Zašto je kratkoročno pamćenje kratkotrajno?
Da bismo razumjeli zašto se kratkoročno pamćenje zove tako, prvo ćemo morati razumjeti kako je pamćenje pohranjeno u našem mozgu. Tri su područja mozga u kojima se pohranjuje pamćenje, a to su hipokampus, neokorteks i amigdala. Kratkotrajno pamćenje pohranjuje se u prefrontalnom korteksu, koji je dio neokorteksa. Koristeći naprednu znanost i tehnologije poput magnetske rezonancije (MRI), otkrili smo da kada ljudi obavljaju zadatak koji zahtijeva kratkoročno pamćenje, prefrontalni korteks postaje aktivan u našem mozgu.
Ne samo da postoji jasna razlika u funkcioniranju lijevog i desnog dijela prefrontalnog korteksa. Lijevi dio odgovoran je za verbalno radno pamćenje, a desni za prostorno radno pamćenje. Još jedan dio mozga koji je bitan za dobro pamćenje je hipokampus, on je potreban za promjenu kratkoročnog pamćenja u dugoročno pamćenje.
Budući da je kratkoročno pamćenje niske postojanosti i kapaciteta, postoje metode za promjenu kratkoročnog pamćenja u dugoročno pamćenje. Ove metode uključuju Atkinson-Shiffrinov model, klasičnu metodu koja tvrdi da se kratkoročno pamćenje mijenja u dugoročno pamćenje nakon određenog vremena. Chunking je još jedna metoda koja je u osnovi pamćenje određenih informacija, a tu je i metoda probe. Najzabavnija je metoda tjelovježbe, gdje tjelesne vježbe mogu pomoći da se stvari prisjetimo i bolje ih prisjetimo.
Kratkotrajno pamćenje vrlo je važno za zdrav i zadovoljan život, a bolesti i ozljede mogu promijeniti kapacitet i postojanost kratkoročnog pamćenja. Kratkotrajni gubitak pamćenja jedno je od takvih stanja u kojem se osoba ne može prisjetiti što je nedavno radila, čula ili rekla, što uzrokuje prepreku u svakodnevnom životu.
Zaključak
Zaključno, možemo reći da je kratkoročno pamćenje važno za naše svakodnevne aktivnosti i rutine. Vremensko razdoblje od približno trideset sekundi standardno je kod ljudi, a kada se to promijeni, to može biti indikacija bilo kojeg temeljnog stanja ili bolesti. To ne može biti samo gubitak kratkotrajnog pamćenja, već i druga stanja poput demencije, Parkinsonove ili čak Alzheimerove bolesti. Stoga je važno voditi zdrav način života, uz tjelovježbu i bez dodavanja tvari jer sve to može oštetiti različite dijelove mozga.
Reference
- https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/09602011.2012.656460
- https://ieeexplore.ieee.org/abstract/document/8840975/
Uložio sam mnogo truda u pisanje ovog posta na blogu kako bih vam pružio vrijednost. Bit će mi od velike pomoći ako razmislite o tome da to podijelite na društvenim medijima ili sa svojim prijateljima/obitelji. DIJELJENJE JE ♥️
Članak nudi dubinsko istraživanje znanosti koja stoji iza obrade i transformacije pamćenja, što ga čini intelektualno poticajnim štivom.
Korištenje znanstvenih referenci dodaje značajnu vjerodostojnost predstavljenim informacijama, čineći ih pouzdanim izvorom znanja.
Članak ostavlja čitateljima duboko razumijevanje složenosti uključene u funkcionalnost i očuvanje kratkoročnog pamćenja.
Detaljno objašnjenje stanja povezanih s pamćenjem kao što su gubitak kratkotrajnog pamćenja, demencija, Parkinsonova i Alzheimerova bolest naglašava važnost teme.
Članak učinkovito naglašava potencijalni utjecaj izbora načina života i ponašanja na zdravlje kratkoročnog pamćenja. Sjajno čitanje.
Odjeljak o vezi između prefrontalnog korteksa i kratkoročnog pamćenja je prosvjetljujući i nudi dublje razumijevanje funkcioniranja mozga.
Slažem se, objašnjenje kako se kratkoročno pamćenje transformira u dugoročno pamćenje kroz različite metode intelektualno obogaćuje.
Razumijevanje utjecaja tako naprednih znanstvenih istraživanja na naše razumijevanje kratkoročnog pamćenja doista je prosvjetljujuće.
Povezanost karakteristika kratkoročnog pamćenja s različitim zdravstvenim stanjima vrijedan je pažnje aspekt koji zaslužuje pozornost.
U zaključku se ukazuje na važnost održavanja zdravog načina života za optimalno funkcioniranje kratkoročnog pamćenja. Vitalne informacije.
Ovaj je članak otvorio novu perspektivu o važnosti kratkoročnog pamćenja i mogućim zdravstvenim implikacijama stanja povezanih s pamćenjem.
Navedeni referentni materijal dodaje vjerodostojnost uvidima iznesenim u članku. Izuzetno dobro istražen.
Članak je vrlo informativan i rasvijetlio je proces pohranjivanja memorije u mozgu.
Doista, fascinantni su detalji o neuralnim područjima uključenim u kratkoročno pamćenje i njegovu transformaciju u dugoročno pamćenje.
Navedena znanstvena objašnjenja vrlo su intrigantna i čine članak vrijednim čitanja.
Ovaj članak učinkovito opisuje rad kratkoročnog pamćenja i njegovu važnost. Referenca se također čini prilično pouzdanom.
Slažem se, pružene informacije su jasne i koncizne i pomažu u razumijevanju rada kratkoročnog pamćenja.
Uvidi u razliku između kratkoročnog i radnog pamćenja potiču na razmišljanje i doprinose cjelovitom razumijevanju.
Članak govori o razlikama između kratkoročnog i radnog pamćenja i poučan je i zanimljiv.
Sveobuhvatno pokrivanje rada i utjecaja kratkoročnog pamćenja na svakodnevne životne aktivnosti vrlo je informativno i zadivljujuće.
Uvidi izneseni u članku pružaju vrijedno znanje o značaju i funkcioniranju kratkoročnog pamćenja u našim životima.
U članku je dobro artikulirano objašnjenje vremenskog ograničenja kratkoročnog pamćenja i procesa njegovog kodiranja.
Osobito su mi intrigantni detalji o kodiranju kratkoročnog pamćenja akustičnim putem.
Članak izvrsno objašnjava kako kratkoročno pamćenje funkcionira i neuronske aspekte povezane s njim.