Koliko bih dnevno trebao hodati (i zašto)?

Točan odgovor: Minimalno trideset minuta

Ljudsko tijelo je evoluiralo na takav način da manje nepoznavanje zdravlja može donijeti mnogo problema tijelu. Neki problemi mogu dugoročno biti ozbiljni, pa čak i kobni.

Stoga je održavanje dobrog zdravlja i dobrobiti od iznimne važnosti. Postoje različite metode pomoću kojih čovjek može održati zdravlje. Neke od ovih opcija čak ne zahtijevaju nikakvu vrstu novčanog ulaganja. Jedna od takvih opcija je hodanje.

Nekoliko minuta hodanja svaki dan može donijeti mnoge pozitivne promjene ako netko želi smršaviti ili općenito održati dobro zdravlje.

Koliko bih dnevno trebao hodati?

Hodanje je jedan od najjednostavnijih oblika tjelesnog vježbanja koji daje odlične rezultate. Hodanje ne samo da pomaže u smanjenju tjelesne težine, već može imati i brojne dobrobiti poput prevencije i upravljanja zdravstvenim stanjima povezanima sa srcem poput moždanog udara, itd. Može donijeti i poboljšanje kardiovaskularne kondicije.

Međutim, potrebno je znati i razdoblje u kojem pojedinac treba hodati da bi ostvario te pogodnosti. Kontinuitet i dosljednost ključni su kada je u pitanju hodanje za zdravstvene dobrobiti. Za postizanje dobrog zdravlja i dobrog tijela, nužno je barem hodati oko 30 minuta dnevno.

Ono što je važnije je način na koji hodaju. Polagano hodanje od 30 minuta teško da će donijeti željene učinke. Stoga je potrebno hodati brzo i brzo 30 minuta. Osoba također može povećati vrijeme hoda ovisno o snazi ​​i izdržljivosti.

Također, budući da pretjerano hodanje može iscrpiti osobu, potrebno je voditi računa o maksimalnom vremenu koje osoba ide u šetnju. Hodanje u trajanju od dva i pol sata dovoljno je dobar trenutak da vidite sjajne rezultate. Međutim, prelazak preko tog ograničenja u jednoj sesiji može se pokazati pomalo ekstremnim.

Zašto bih trebao hodati toliko dugo u danu?

Glavni preduvjet za dug i ispunjen život je održavanje zdravlja i kondicije. Kad osoba hoda brzim tempom, otkucaji srca znatno se ubrzavaju. To dovodi do povećanja protoka krvi. Osim toga, također pomaže u snižavanju krvnog tlaka.

Visok protok krvi također dovodi do povećanja endorfina. Također pomaže u povećanju razine energije u tijelu jer se dobra količina kisika dostavlja cijelim tijelom. Sve te stvari zajedno dovode do poboljšanog zdravlja srca.

Brzo hodanje također pomaže u održavanju ligamenata i zglobova u dobroj formi. Budući da se hodanje smatra tek umjereno intenzivnim treningom, ono ne stavlja pretjerani pritisak na zglobove poput gležnja i koljena. Kako je hodanje trening umjerenog intenziteta, ono također oslobađa zakrčene mišiće i tako poboljšava pokrete.

Hodanje ima još jednu prednost, a to je sagorijevanje kalorija. Sagorijevanje kalorija znači smanjenje težine. Što više osoba hoda, sagorijeva više kalorija. Što se više kalorija sagori, to se više smanjuje težina.

Međutim, samo hodanje neće imati veliku razliku u težini. Potrebno je zdravo se hraniti i svaki dan barem 30 minuta hodati brzim tempom. Također, hodanje od 30 minuta jedan dan i nehodanje nekoliko dana stvorit će nedosljednosti i neće imati nikakav učinak na tijelo.

Zaključak

Početnik može pokušati započeti s 30-minutnom šetnjom jednom dnevno, a zatim postupno povećavati vrijeme za 30 minuta dva puta dnevno. Nakon toga, ukupno trajanje hodanja može se s vremenom povećati kako bi se vidjeli dosljedni rezultati.

Može se čak povećati na sate, ali to treba podijeliti na sesije od najmanje 30 minuta neprekidnog hodanja. Zatim se može odahnuti 10 minuta. Ovo se može ponoviti više puta tijekom cijelog razdoblja hodanja.

Hodanje je jednostavna vježba koja se može izvoditi bilo gdje i bilo kada.

Reference

1. https://link.springer.com/article/10.2165/00007256-199723050-00004
2. https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.5694/j.1326-5377.1993.tb121740.x