Koliko dugo osoba može izdisati (i zašto)?

Točan odgovor: Trideset sekundi do dvije minute

Izdisaj, koji je primarno poznat kao ekspirij, proces je izdisaja iz organizma. Odnosi se na izlazak zraka iz dišnih putova kroz pluća u okolinu tijekom disanja kod životinja ili ljudi. Naša pluća imaju elastična svojstva koja nam pomažu pri izdisaju.

Prsni koš našeg tijela spušta se uz pomoć unutarnjih interkostalnih mišića, što rezultira smanjenjem volumena prsnog koša. Zbog toga je torakalna dijafragma opuštena i uzrokuje da se udubljeno tkivo podigne i vrši pritisak na pluća da nadmoćno izbace zrak. Izdahnuti zrak sastoji se uglavnom od ugljičnog dioksida i nekoliko drugih plinova.

Koliko dugo osoba može izdisati?

Ugljični dioksid se smatra otpadnim proizvodom u ljudskom tijelu. Potrebno je ukloniti prekomjernu količinu ugljičnog dioksida jer može biti štetan za pojedinca. Međutim, biljke izdišu kisik umjesto ugljičnog dioksida jer udisanje ugljičnog dioksida pomaže sintetizirati biljnu hranu. Usisavanje zraka naziva se udisaj i nadopunjuje izdisaj. Kao i kod izdisaja, pluća se koriste i kod udisaja. Izdahnuti plinovi uklanjaju se iz plućnih kapilara.

Čim se dijafragma opusti, ona gura pluća prema gore, a zrak struji najprije kroz dušnik, a zatim uz pomoć grkljana i ždrijela prelazi u nosnu, a zatim u usnu šupljinu. Na kraju se izbacuje iz tijela. Utvrđeno je da je živčani sustav odgovoran za regulaciju disanja kod ljudi. Izdahnuti zrak također se sastoji od raznih hlapljivih organskih spojeva kao što su metanol, aceton, izopren, etanol i nekoliko drugih.

Kako su pluća najkritičniji organ koji se koristi pri disanju, osoba sa zdravim plućima može izdisati jednu do dvije minute bez prestanka. Za usporedbu, osoba čija su pluća nezdrava ili oštećena može izdisati najviše šezdeset sekundi bez pauze. Važno je ne vršiti veliki pritisak na pluća dok izdišete jer to može ozbiljno oštetiti pluća.

Zašto osoba može tako dugo izdisati?

Kako je disanje vitalan proces, bitno je odvojiti vrijeme dok udišete i izdišete zrak. Međutim, mora se osigurati da osoba ne diše pretjerano, što se medicinski naziva hiperventilacija, zbog čega osoba izbacuje previše zraka. Kao rezultat toga, mnogo ugljičnog dioksida se uklanja iz tijela, što dovodi do poremećaja protoka krvi u mozgu. Može rezultirati hipoksijom, što se odnosi na manju količinu kisika u stanicama i tkivima.

Postoje dvije vrste izdisaja, naime dobrovoljni izdisaj i nevoljni izdisaj. Nekoliko je ljudi također smatralo zijevanje izdahom. Ipak, medicinski je dokazano da je zijevanje proces u kojem se ne koriste pluća, pa stoga spada u kategoriju nerespiratornog kretanja plinova. Vjeruje se da zijevanje regulira razinu ugljičnog dioksida i kisika u našem tijelu. Bilo da se radi o udisaju ili izdisaju, to se radi pomoću nosa. No, za isto se mogu koristiti i usta.

Neophodno je izdisati kako bismo uravnotežili unos i odvod zraka u našem tijelu. Prekomjerna količina plinova u našem tjelesnom sustavu može ubrzati tjelesni protok krvi, što dovodi do skraćivanja krvi u određenom dijelu. Savjetuje se potražiti liječnika u slučaju da osoba ima problema s disanjem.

Zaključak

Sve u svemu, može se zaključiti da se izdisaj odnosi na uklanjanje viška plinova u našem tijelu koji se uglavnom sastoje od ugljičnog dioksida. Pluća igraju vrlo važnu ulogu u cijelom procesu. Postoje dvije vrste izdisaja, a zijevanje se ne smatra izdahom.

U prosjeku, osoba može izdahnuti između trideset sekundi i dvije minute, ovisno o tome jesu li pluća zdrava ili ne. Morate paziti da ne stvarate veliki pritisak na pluća jer to može biti štetno. Treba odmah pozvati medicinskog stručnjaka u slučaju da se osoba suoči s problemima s disanjem. Nos se uglavnom koristi za izdisanje.

Reference

1. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0034568773900510
2. https://journals.physiology.org/doi/abs/10.1152/jappl.1958.12.3.399